Investiranje s društvenim učinkom postalo je neizbježan segment u svijetu investicijskih fondova, trend koji traži sve više ulagača, a najavljenim osnivanjem Feelsgood Social Impact Venture Investment Funda i domaća poslovna scena bit će bogatija za tu vrstu ulaganja. Feelsgood bi trebao početi raditi potkraj godine, kada njegovi osnivači očekuju da će im Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) izdati dozvolu za rad.
Čelni čovjek fonda Feelsgood Dinko Novoselec, zajedno s partnerima dobio je financijsku potporu Europskoga investicijskog fonda da u Hrvatskoj pokrene prvi 'venture capital' fond koji bi trebao investirati u tvrtke u ranoj fazi razvoja, a čiji će projekti osim profitabilnosti imati i mjerljiv društveni utjecaj. O tome kako je tekao proces osnivanja, kome je Feelsgood namijenjen i kakve će projekte financirati razgovarali smo s Novoselcem, njegovim upraviteljem te nekadašnjim dugogodišnjim upraviteljem AZ mirovinskog fonda, nakon nedavno održane konferencije 'Investing with impact' – ulaganje s učinkom – na kojoj se domaćoj investicijskoj i startup-sceni Feelsgood predstavio.
– Riječ je o fondu koji će formalno biti registriran kao alternativni investicijski fond. Po svojoj prirodi Feelsgood je fond poduzetničkoga kapitala u hrvatskoj nomenklaturi, odnosno, 'venutre capital' fond u svjetskoj, a uz postizanje standardnoga financijskog cilja obvezat će se investitorima isporučiti i mjerljiv društveni učinak. To je novi investicijski koncept kakav u Hrvatskoj još nismo imali, a koji na strukturiran i strogo definiran način od fondovskog menadžera traži da dokumentira da će projekt u koji se ulaže zaista imati pozitivan društveni učinak. Takvi fondovi postoje dugi niz godina i u razvijenim financijskim sustavima postali su 'mainstream', međutim, u Srednjoj i Istočnoj Europi tek se osnivaju.
– Europski investicijski fond (EIF) donio je odluku da će investirati 15 milijuna eura, odnosno 50 posto ukupno planiranog portfelja Feelsgooda. EIF nam je glavni investitor, a ta njegova odluka rezultat je detaljnog 'due diligencea' koji je proveo. Feelsgood će u svojoj investicijskoj politici pokrivati Hrvatsku i Sloveniju, a bit će namijenjen isključivo institucionalnim investitorima, fondovima i osiguravateljima, koji bi trebali osigurati preostalih 15 milijuna eura od ukupno 30 milijuna koliko bi trebala iznositi vrijednost fonda.
– U sklopu procesa osnivanja fonda sastavni dio je bio i kompleksno istraživanje svega što tržište nudi, jer EIF da bi donio odluku o investiranju, trebao se uvjeriti da postoji tim koji je sposoban takav fond voditi i tržište na kojem se može investirati. Iza nas je velik posao 'screeninga' hrvatskog i slovenskog tržišta, koji je pokazao da prostora za ulaganje ima, a to je i glavni razlog zašto fond želimo osnovati, jer vjerujemo da postoje zanimljive investicijske prilike u ove dvije zemlje. To su sve relativno mali projekti, ali zahtjevni iz pozicije onoga tko bi ih pratio jer zahtijevaju mnogo angažmana. Da biste mogli odraditi takve poslove, morate biti na terenu, to nije nešto što bi mogli pokrivati VC fondovi iz inozemstva. Zato je dolazak takva fonda u Hrvatsku veliki preokret za domaću startup-scenu.
- Postoje dvije temeljne razlike, koje su na neki način i sličnosti. Jedna je stvar ulagati u javno izlistane vrijednosne papire, dionice, a druga investirati u privatne investicije. To je potpuno drguačiji pristup. Investitori poput mirovinskih fondova su u principu pasivni investitori, koji kupe dionicu, čitaju financijska izvješća i onda donose odluku o daljnjoj kupnji, ili eventualnoj, prodaji. Ovdje je drugačije jer živite i radite sa kompanijom u koju ste investirali, postajete dio nje. Najveći posao nije u trenutku kada donosite odluku da ćete ulagati, nego, nakon što ste je donijeli, jer naša je uloga ne samo dati novac nego učiniti od nekog projekta biznis. A to znači definirati procese, procedure, način donošenja odluka, mnoštvo stvari koje starupovi ne znaju ili im to nije u fokusu. Postizanje društvenog učinka, u isto vrijeme je i razlika i sličnost, jer smo i u mirovinskim fondovima razmišljali o stvaranju pozitivnog društvenog učinka kroz investiranje i tu se nije stvar bitno promijenila. No, naša investicija u Feelsgood fondu će imati metriku društvenog utjecaja, a taj dio mjerljivosti je nešto što kod mirovinskih fondova i kod uobičajenih, standardnih investitora, ne postoji, iako, možda imaju pozitivan društveni učinak kao ideju.
– Kad se pogleda svjetsko iskustvo investiranja u 'socijal impact venture' fondove, to su u dugogodišnjim prosjecima prinosi niskih dvoznamenkastih brojeva, što je dvadesetogodišnji industrijski standard. Kako će se dalje tržište kretati teško je predvidjeti. Činjenica je da živimo u svijetu niskih kamatnih stopa, koje automatski spuštaju i očekivanja od prinosa. Hoće li to značiti da će prinosi od takvih fondova u budućnosti biti nešto niži, vrijeme će pokazati.
Izvor: Lider.media
